Tekst: Ljudmila Razumovska
Kada je nova nada ruske dramatike Ljudmila Razumovska (1946.) zgotovila naručeni dramski tekst za mlade, komunistički SSSR ostao je u šoku...
O slučaju Razumovske žučno se raspravljalo na sjednici Centralnog komiteta na kojoj se zaključilo da se “dogodila pogreška u mehanizmima provjere”. Ta “pogreška” bio je dramski komad „Draga Elena Sergejevna“ (1980.), kojemu je, naravno, smjesta slijedila zabrana. Za kazališta je on tako postao potpuna nepoznanica, sve do pada željeznog zastora, kada se s njime napokon mogla upoznati i ruska i europska kazališna javnost. Štoviše, upravo ovaj komad priskrbio je prezrenoj autorici međunarodni uspjeh. Što je u njemu bilo toliko zastrašujuće da je spisateljica koja danas pripada ruskoj školskoj lektiri bila izbrisana “korektorom” partijskih čistača? Četvero gimnazijskih maturanata, s buketom cvijeća, kristalnim čašama i pjenušcem u rukama, dolaze nenajavljeno čestitati rođendan svojoj osamljenoj profesorici. Naizgled dirljiv potez učenika, od idiličnog se druženja pretvara u “eksperiment” sa šokantnim ishodom. „Draga Elena Sergejevna“ iznenada je pokazala sve zablude odgoja uzorne omladine koja je odlučila uzeti svoju sudbinu i svoju budućnost u svoje ruke. I to načinom naučenim kroz sustav čije je desetljetne metode prisvojila kao vlastite. Ova drama prvi je put pokazala da ruska omladina (više) nije zlatna. O tome je progovorila žestoko i beskompromisno. Štoviše, Draga Elena Sergejevna se, poput nekoga zlokobnog proročanstva, bavi problemima što danas još rapidnije nagrizaju suvremeno društvo bez obzira na njegovu prošlost, uređenje ili status. Društvo je to u kojemu je “bog novac”. I time je odavno počela njegova propast. Kakva onda budućnost stoji pred nama, kada nas ionako odavno već nije briga za običnog čovjeka opterećenog svakodnevnim preživljavanjem, jer vani je već “atomsko doba”? Na profesoričino pitanje: “Zašto čovjek ponekad ipak bira zlo?”, učenici će odgovoriti: “Zato što je zlo zadovoljstvo. A na ovom je svijetu premalo zadovoljstva.” Drama djeluje gotovo kao proglas nove generacije, iznoseći nove vrijednosti današnjice koje poput “fast food” proizvoda postaju modelima uspješnosti.
Premijera: 02. veljače 2005.
